Organska proizvodnja aronije

Organska proizvodnja aronije

[vc_row][vc_column width=“1/1″][vc_column_text]Branislav Rahar poseduje registrovano poljoprivredno gazdinstvo u mestu Grabovci, u opštini Ruma, u Sremskom okrugu. Organskom poljoprivrednom proizvodnjom se bavi od 2011. godine kada je na površini od 60 ari podigao višegodišnji zasad aronije. Nakon subvencija i kredita, kao i sopstvenih materijalnih investicija, aroniju je posadio na dodatna 2 ha. Aronija je žbunasta vrsta iz porodice ruža koja pruža velike mogućnosti organskog uzgajanja. Vrlo je otporna na štetočine i bolesti, otporna je na zimu i mraz pa tako preživljava na temperaturama i do -47°C, zbog čega nosi naziv sibirska borovnica. Otpornost na bakterije i gljivice duguje visokom sadržaju polifenola u celoj biljci. Bogata je flavonoidima i taninima, pa je i spisak štetočina koje bi bile pretnja mali. Najveću poteškoću u organskoj proizvodnji aronije mogu predstavljati korovi, naročito u prve dve godine. Zbog toga je izuzetno važna dobra priprema zemljišta pre sadnje. Kada biljke, za 4-5 godina, odrastu u visinu preko jednog metra, onda one same suzbijaju korov u redu, a međuredno rastojanje se kosi. Posle desete godine, ako je između redova niska trava, ne mora ni da se kosi, tako da voćnjak aronije predstavlja pravu oazu životinjskog sveta, idealno stanište za ptice pevačice, prepelice, jarebice, fazane, zečeve.

Pravilno i pravovremeno đubrenje i navodnjavanje mogu da utiču na eventualno povećanje prinosa, pa je cilj da se to kroz praksu poboljša i postigne. Branislav trenutno aroniju navodnjava sistemom kap po kap, ali kako je iskustvo pokazalo da  aronija pozitivno reaguje na dodatne količine vode, u planu je i navodnjavanje veštačkom kišom. Za oprašivanje Branislav koristi pčele samice ili osmije pčele.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=“1/1″][vc_gallery type=“nivo“ interval=“0″ images=“2952,2928,2926,2925,2924,2923,2919,2916″ onclick=“link_image“ custom_links_target=“_self“ img_size=“large“][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=“1/1″][vc_column_text]Iako je otpornost aronije na sve vrste bolesti poznata širom sveta, ne smemo izuzeti činjenicu da se ta otpornost izgradila u njenom prirodnom staništu, dalekom Sibiru. Ekstremni vremenski uslovi i niske temperature koje su tamo prisutne pogoduju aroniji sa njenim izgrađenim odbrambenim mehanizmima. Njeno prirodno stanište se zbog tako ekstremno niskih temperatura prirodno oslobodi velikog broja mikroorganizama koji štete voću, tj. smrznu se na niskim temperaturama. Ali u Srbiji nemamo tako niske temperature. Proizvođači aronije su se proteklih godina sretali sa rutavom bubom (Tropinota hirta) koja napada cvet aronije. Saznanja o ovoj štetočini su sledeća:

  • napada cvetove bele i plave boje,
  • po napadu na cvet pojede prašnike i tučak,
  • najaktivnije su u periodu od 10-16 časova, po sunčanom i mirnom danu

Borba protiv rutave bube u organskoj proizvodnji svodi se na postavljanje belih ili plavih plastičnih flaša, kantica pa i lavora sa vodom i šećerom ili gotove klopke. Takođe možemo staviti u pomenute posude cvet ANISA ili bombonu od ANISA koja ima specifičan miris te ih privlači u postavljenu klopku.

Naš savet je takođe da se ovoj, iznad svega plemenitoj i lekovitoj biljci, posvetite u vreme cvetanja. Ručno skidajte rutavu bubu sa cveta i nikako je ne gazite u vašem zasadu već ih stavljajte u neku posudu sa vodom da ih udavite, a kad završite spalite ih izvan zasada. Ovo je potrebno uraditi  iz opasnosti da dok je uništavate ne ispusti larvu u vaš zasad i na taj način kontaminira zemljište. Dakle obzirom da oko aronije nema mnogo šta da se radi cele godine, posvetite joj pažnju bar ovih nekoliko dana kad cveta.

Sa porastom, uz redovne mere nege, u prvom redu uništavanju korova, u desetoj godini života biljka aronije može da donese prinos od oko 5 -10  kg po žbunu, ili  11 do 22 t/ha. Sa berbom se ne može zakasniti! Zrenje nastupa krajem jula, a berbe se mogu protegnuti kroz sledeći mesec i po dana. Pri tome, gubici su vrlo mali. Branislav je za berbu angažovao 85 radnika, prvenstveno iz opštine, ali kako to predstavlja veliki finansijski izdatak, cilj je da se proizvđači udruže i zajednički kupe mašinu za branje.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *